Zlatna bukovaca Micelijum (Seme) (Pleurotus citrinopileatus)

Zlatna bukovaca Micelijum (Seme) (Pleurotus citrinopileatus)

Cena je za pakovanje od 10 ml.

Zlatna bukovaca (Pleurotus Citrinopileatus) je ukusna jestiva gljiva i odlično pomoćno ljekovito sredstvo.

Kao gljivu koja jača imunitet vjekovima su   je koristili Kinezi, a krajem prošlog stoljeća počeli su je koristiti i u Europi.

U prirodi bukovača raste u buketima ili grupama, po hladnom vremenu,na mrtvom drvetu, najčešće listopadnih vrsta.

Radi se o gljivi asimetričnog oblika, glatkog šešira sa ekscentrično ili lateralno postavljeno drškom, koja ima svoje obožavatelje spremne da savladaju razne prepreke kako bi došli do ukusnog zalogaja.

Uzgojene vrste su svakako najpopularnije i po zastupljenosti na tržištu su odmah iza šampinjona.

Kinezu su je koristi se za ublažavanje bolova i relaksaciju mišića.  

Pored toga, upotrebljavali su je i u lječenju lumbaga, ukočenosti ekstremiteta i tetiva, kao i za lječenje loše cirkulacije. Preporučena doza za lječenje je tri do devet grama suhe bukovače u toku dana.

Uzgoj :

Gljive se uzgajaju na sirovinama koje su slabo iskoristive u druge svrhe.

Mogu se proizvoditi tijekom cijele godine na relativno malom prostoru u kratkom ciklusu proizvodnje. Za pripremanje uzgojne hranjive podloge najčešće se upotrebljava slama žitarica, npr. pšenice i raži, koja bi se inače spalila ili zaorala.

Nakon uzgoja bukovače, prorašteni supstrat se u nekim zemljama koristi kao stočna hrana. Osim slame žitarica za uzgoj gljiva može se koristiti i pljeva, kukuruzovina, lišće, piljevina, stari papir i drveni otpaci.

Ciklus uzgoja bukovače je kraći od ciklusa uzgoja šampinjona.

Do pojave prvih plodišta ne prođe ni pun mjesec dana, a očekivani prinos iznosi otprilike 50% od težine upotrijebljene suhe mase.

U prirodi bukovača (Pleurotus ostreatus) raste na panjevima, srušenim stablima i komadima drva koji ostaju iza sječe.

Prvi pokušaji uzgoja bili su na drvu. Ova se metoda uzgoja i danas uspješno koristi.

U posljednje vrijeme, bukovača se uzgaja na poljoprivrednim nusproizvodima, npr. slami različitih žitarica pomiješanoj s različitim omjerima kukuruzovine, sijena, pljeve, piljevine i sl.

Na takvim podlogama ciklus uzgoja traje dva do najviše tri mjeseca.

Bukovača se može uzgajati u zatvorenim, djelomično zatvorenim i otvorenim ali natkrivenim prostorima. Mjesto uzgoja mora biti zaštićeno od kiše, jakog vjetra i izravnih Sunčevih zraka.

Mora biti osigurana stalna visoka vlažnost zraka, dobro prozračivanje i 12-satno osvjetljenje.

Slama koja se koristi za pripremu podloge mora biti zdrava, zlatno-žute boje i suhih vlati.

Podlozi se može dodati sijeno (10-30%), kukuruzni oklasci (25-75%), kukuruzovina (25-50%) ili slama soje ili graška (10-30%). Dodatak sijena u hranjivu podlogu povećava prinos za oko 20% i smanjuje napad zelenih plijesni na supstrat.

Sve sirovine koje se koriste kao hranjiva podloga moraju biti dobro usitnjene.

  Uzgojem bukovača na slami dobit će se zdrava hrana i iskoristiti slama koja bi se inače spalila ili zaorala.

MATERIJAL I METODE

Micelij bukovače nasađivat će se na usitnjenu slamu ječma ili pšenice.

Prije nasađivanja micelija supstrat će se sterilizirati vrenjem na temperaturi 100 st. C oko pola sata kako bi se uništili mikroorganizmi i potom dobro ohladiti jer temperatura od 33 st. C ubija micelij bukovača.

Steriliziranom supstratu (100 kg) se dodaje micelij (5 litara). u slojevima.

Smjesa se stavlja u plastične vreće veličine 45 x 90 cm i to tako da se slaže sloj supstrata, sloj micelija i tako do vrha vreće.

Na vrećama se radi prozračivanja izbuše rupe promjera 15-20 mm na razmaku od dvadesetak centimetara. Vreće se stavljaju u zamračenu prostoriju na temperaturu 22 st. C.

Nakon otprilike tri tjedna vreće su gotovo sasvim proraštene i premještaju se u prostoriju za uzgoj.

U tim prostorijama mora biti osigurano 12-satno osvjetljenje i vlažnost 90-95%

Prilikom berbe stručak se reže blizu same površine na kojoj je izrastao.

Nakon 10-15 dana pojavit će se nove bukovače.

Moguće su tri berbe, a nakon toga je supstrat iscrpljen.

Faze prorastanja

Kod uzgoja bukovače tijekom faze prorastanja potrebno je ispuniti samo jedan uvjet.

Toplina uzgojne prostorije treba biti 24 °C.

Ukoliko je toplina uzgojne prostorije niža doći će do smanjivanja prinosa.

Do toga dolazi jer bukovača nije nakupila optimalnu količinu hranjiva u gljivači (miceliju) potrebnu za obilno plodonošenje u slijedećoj fazi.

Bukovača vrlo dobro prorasta podlogu i na nižoj toplini od 10-20 °C i naizgled sve je u redu, no onda plodonosi slabije od očekivanog.

Razlog se nalazi u tome da enzimi koje bukovača ispušta u podlogu kako bi je mogla probaviti ne rade na ovim nižim toplinama dobro te gljiva ne može nakupiti potrebnu količinu hranjiva kako bi obilno plodonosila.

Zbog toga tijekom zime ne treba škrtariti na grijanju jer će nam se optimalno grijana bukovača odužiti visokim prinosom.

Tijekom prorastanja nije dobro nit dozvoliti da se toplina uzgojne prostrije popne preko 30 °C.

Na tako visokoj toplini enzimi razgrađuju podlogu vrlo brzo pa dolazi do jakog grijanja unutar vreća što u konačnici dovodi do odumiranja gljivače i izostanka ili velikog pada prinosa.

Na 30 m2 moglo bi se kvalitetno smjestiti maksimalno do 400 vreća sa supstratom na kojima rastu gljive. Na 50 m2, oko 800 vreća, na 100 m2 do oko 1600 vreća.

Održavanje prostora za uzgoj

● u prostoriji za uzgoj mora biti osigurano 12-satno osvjetljenje i vlažnost 90-95%

● vlažnost se postiže zalijevanjem betonskog poda ili orošavanjem leđnim, ručnim

  ili ugrađenim automatskim ovlaživačem. Izbijegavati direktno polijevanje vreća

  i gljiva koje izrastaju

● osigurati dovoljnu svjetlost (prirodnu ili umjetnu)ovisno o površini prostora

● ako nema dovoljno prirodne ventilacije potrebno je ugraditi dva ventilatora.

  Jedan se postavlja iznad poda 10 cm (za izbacivanje CO2 ), a drugi ispod plafona

  (za ubacivanje čistog zraka).

​Berba gljiva

● prva berba se očekuje nakon 4 tjedna. Berbe se obavljaju prosječno svakih 7 dana

  ili češće ako je to potrebno.

● Bukovače se beru kad veličina klobuka naraste promejra do 10 cm. Bere se cijeli grm

  iz korijena, ništa se ne ostavlja na tom mjestu.

● Rezanje se vrši 2 cm ispod klobuka

● uobičajeno je da se ostvare 3 berbe

Uzgoj na drvetu

U prirodi bukovača raste na drvetu lisnatog drveća.

Zato je možete uzgajati i na drvenim oblicama dužine 30–80 cm.

Možete upotrijebiti oblice svih vrsta lisnatog drveća (ne četinara!) Drvo ne bi trebalo biti starije više od pola godine od odsijecanja.

Postoji mnogo mogućnosti zasijavanja oblica bukovačom.

Bitno je da bukovača dođe direktno u kontakt sa drvetom kako bi hife bukovače mogle prorastati u drvo.

Micelijem obrasle kolčiće kasnije zabodite do 1/3 u zemlju u vrt, na mjesto koje je u polusjeni.

U slučaju suše prskajte ih vodom. Oblice rađaju 2–5 godina (ovisno o hranjivosti drveta).

GAJENJE PEČURAKA NA SOPSTVENOJ PODLOGI VIDEO