Sorta iz Srbije
Biljka otporna na hladnoću i mraz
Obična mušmula (lat. Mespilus germanica) je žbunasta vrsta iz roda mušmula (Mespilus), koja se uzgaja kao voćka. Prirodni areal obične mušmule obuhvata oblasti oko Crnog mora – padine Kavkaza, severni
Obicna musmula (lat. Mespilus germanica) je zbunasta vrsta iz roda musmula (Mespilus), koja se uzgaja kao vocka. Prirodni areal obicne musmule obuhvata oblasti oko Crnog mora – padine Kavkaza, severni Iran, srednju i Malu Aziju, jugoistocnu Evropu (planina Strandza u Bugarskoj)
Opis
Obicna musmula je listopadni zbun ili nisko drvo, visine do 6 m. Listovi su prosti, siroko lancetasti i izduzeni, retko nazubljeni, sa zaliscima. Duzina lista je 6–12 cm, a sirina 3–5 cm. Cvetovi su pojedinacni, bele boje i krupni. Plod je pomum, na kome su uocljivi casicni listici.
Mušmula, zlatni dar jeseni
Sa bogatom istorijom, blagotvornim učinkom na digestivni trakt i širokom primenom u kulinarstvu, mušmula je ukusan dar jeseni i odličan saveznik u borbi za bolje zdravlje.
U obilju jesenjih darova valja obratiti posebnu pažnju na često nepravedno zapostavljeno voće poput mušmula.
Iako latinski naziv Mespilus germanica znači nemačka mušmula, ovo voće potiče iz jugozapadne Azije i jugoistočne Evrope, a u Nemačku su je doneli Rimljani, koji su među prvima otkrili blagodeti tog voća iz porodice ruža.
Kada se oberu, što se preporučuje tek kada lišće počne da opada, čak i posle prvih mrazeva, tvrde su i opore, pa ih treba ostaviti nekoliko nedelja da zru. Meso tada postaje meko, sočno, kiselkasto i kremasto, kao puter od jabuke.
Neki ljubitelji smeđe lepotice kažu da ih njen ukus podseća na jabukovaču, drugi, pak, na aromatično vino.
Bila je posebno popularna u srednjem veku, a kao voće koje istrune pre nego što je zrelo i spremno za jelo – mušmula je u književnosti često upotrebljavana kao simbol za prostituciju.
Od davnina su cenjene kao prijatno sredstvo za jačanje organa za varenje, protiv dijareje (zbog tanina, pektina i drugih sastojaka). Oni koji žude za alternativnim izvorom vitamina C mogu da privedu svoju potragu kraju kada na pijaci naiđu na mušmule.
Iako se uglavnom konzumira sveža, što nutricionisti ističu kao najkorisnije za organizam, od ovog voća mogu se napraviti razne poslastice: marmelada, liker, rakija, ali i sir.
Ukus smeđih plodova odlično se slaže sa puterom, cimetom, karanfilićem, slatkom pavlakom, limunom, suvim grožđem i vinom, te ostavlja prostora za širok dijapazon kulinarskih varijacija.
Osušeno lišće mušmule, sakupljeno u doba cvetanja biljke koristi se za spravljanje čaja koji se u narodnoj medicini opisuje delotvorno sredstvo za ispiranje grla, za lečenje zapaljenja desni i usta.
Lišće i kora, takođe, imaju korisnu stranu – daju lepu mrku i žutu boju tkaninama.
Uputstvo za Sejanje |
|
Razmnožavanje: |
Semenom |
Predtretman: |
Opnu semena predhodno smirglom stanjiti zatim drzati u vodi 24 sata. |
Stratifikacija: |
1. Posejano seme drzite prvo na sobnoj temperaturi 2 nedelje. 2. Zatim stavite u frizider na 60 dana. 3. Izvadite iz frizidera i drzite na svetlom mestu 20-25°C (ne direktno na suncu) |
Vreme Sejanja: |
tokom cele godine |
Dubina Sejanja: |
1-3mm. Takodje se mogu naci podaci da klija na svetlu tj. da netreba pokrivati seme Substratom. |
Vrsta Substrata: |
Mi uvek preporucujemo substrat br.1 |
Sejanje temperatura: |
20-25°C |
Sejanje Lokacija: |
svetlo + držati stalno vlažno ne mokro. |
Vreme Klijanja: |
zavisno od uslova obicno izmedju 4 do 12 nedelja. Ponekada i par meseci. |
Zalivanje: |
redovno tokom vegetacije |
|
|
Detalji